U fokusu - Bosna i Hercegovina

BiH može da zatraži privremeno izuzeće od CBAM-a radi zaštite privrede?

Podsjećamo, CBAM je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika čija bi taksa trebalo da počne za manje od mjesec dana, tačnije 1. januara 2026. godine, te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.

Inače, ovaj zakon je u parlamentarnu proceduru uputio Savjet ministara BiH, a riječ je o zakonu označenom oznakom EI, čime je potvrđena njegova usklađenost sa relevantnim propisima Evropske unije.

"Zakon ima za cilj transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, uz fokus na uspostavljanje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i formiranje berze električne energije u BiH. Time bi BiH ispunila jedan od ključnih uslova za izuzeće od primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM). Na tekst su pozitivna mišljenja dale vlade oba entiteta i Brčko distrikta", navedeno je iz Savjeta ministara BiH.

Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), istakao je za "Nezavisne novine" da je ovo reformski, tranzicijski zakon.

"Potrebno je da Vijeće ministara odmah zatraži to izuzeće za CBAM, te je potrebno odmah pristupiti formiranju berze električne energije i ona mora biti sinhronizovana sa evropskim berzama. To je procedura koja traje nekoliko godina. Mi bismo morali nekog ozbiljnog međunarodnog stručnjaka pronaći kako bi se to što prije uradilo i da konačno riješimo to pitanje, da imamo neku agenciju ili tijelo koje će reći koja je to kod nas zelena energija, a koja je prljava i koja će nas poštedjeti dodatnih oporezivanja na evropskom tržištu i onda dalje krenuti u rješavanje svih drugih nagomilanih problema", naveo je Bičakčić.

Na pitanje zbog čega bi EU poštovala zakon BiH koji omogućava privremeno izuzeće od CBAM-a radi zaštite privrede, Bičakčić odgovara da nam EU izlazi u susret da nas ubrza prema energetskoj tranziciji.

"Ukoliko ne dobijemo izuzeće, naša jedina opcija je da struju izvozimo ka Srbiji, ali i to je kratkog roka jer će i u Srbiji nametnuti ovo pravilo. Oba entiteta imaju realan interes da se ovo sve sprovede", naglasio je Bičakčić.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za "Nezavisne novine" da je veoma važno usvajanje ovog zakona jer je to usklađivanje sa pravnom regulativom Evropske unije.

"Nadamo se da će stupiti na snagu ta privremena mjera što se tiče CBAM-a, ali još ima uslova koje BiH mora da ispuni da bi to stupilo na snagu. U principu, ovo je dobra stvar i to ide u jednom pozitivnom smjeru. Generalno, koliko će to doprinijeti onome šta se od nas očekuje, to je veliki upitnik, jer mi smo u zadnje dvije godine od izvoznika postali uvoznik električne energije", naglasio je Bečarević.

Prema njegovim riječima, nemoguće je da ovaj zakon bude u primjeni do početka primjenjivanja CBAM-a, 1. januara 2026. godine.

"Sama primjena zakona će biti, vjerujem, možda tek u drugoj polovini naredne godine. To je neki realniji period. Ako je dogovoreno da ovaj zakon spasava bh. privredu od CBAM-a, to je onda dobro. Moramo znati da tu ima još uslova da bismo u potpunosti biti oslobođeni. Inače, negativne posljedice CBAM-a bi bile dramatične po privredu. Ne znam kome bismo mogli uopšte izvoziti našu električnu energiju, odnosno ko bi želio da kupi tu energiju po visokim cijenama", objasnio je Bečarević.